Dobri krstjani, historijsko-literarni kolaž

Otvorite stranice historije, žute hartije, povelje i pečate „pečatom zlatnim pečaćene“, i oslušnite glasove davnine, riječi starine, duh i dah postojbine. Čučete riječi o dobru i dobroti, o čovjeku i čovječnosti. Bujne i brujne riječi ljubavi za sve ljepote ovog svijeta: za sva sunca i sve zvijezde uklesane u vječnost stećka. Tokom te Bosne tekli…

Nastavi čitanje →

Dvadeset glosa bosanskog Vrutočkog evanđelja

Kada je u izdanju Međunarodnog foruma Bosna, 2008. godine, objavljena Srednjovjekovna bosanska književnost Herte Kune, uočila sam na 194. stranici knjige dva dotad nepoznata snimka stranica Vrutočkog evanđelja na kojima su četiri glose uokvirene valovitim linijama. Uz pomoć lupe pročitala sam njihov tekst i otkrila da su dvije glose tekstualno sasvim podudarne s dvjema glosama…

Nastavi čitanje →

Dotrajavanje bosančice od pada Bosne i Hercegovine pod Tursku vlast

Ćirilicom (brzopisnom) se služe ne samo privrednici nego i islamizirani bosanski feudalci, služe se i pravoslavna crkva u svom poslovnom opštinskom životu, pa čak i muslimansko stanovništvo u vjerske svrhe. Brzopisnom ćirilicom se služe i bosanski Hrvati katolici, a ona će postati i pismo njihove vjersko-popularne književnosti. Ćirilica se nalazi i na nadgrobnim spomenicima islamiziranih…

Nastavi čitanje →

VRUTOČKO EVANĐELJE

Vrutočko četveroevanđelje ili Grujićevo evanđelje je pisan 1375. godine na elegantnom, dobro obrađenom pergamentu od kojeg je sačuvano 157 listova. Poluustavna bosančica je ispisana crnom tintom, naslovi i njihova početna slova su u crvenoj, a početna slova teksta u zelenoj tinti. U originalnom rukopisu postoji paginacija na ćirilici. Nažalost, i ovaj kodeks je oštećen te…

Nastavi čitanje →

TREĆE BEOGRADSKO EVANĐELJE

Kodeks je izgorio, zajedno sa Daničićevom evanđeljem, 1941. godine, tokom bombardovanja Beograda, kad je zapaljena Narodna biblioteka. Ljubomir Stojanović ga spominje u svom “Katalogu rukopisa Narodne biblioteke u Beogradu” pod brojem 54 (635). Prema podacima, kodeks je bio pisan bosančicom, sačuvano je bilo 136 listova pergamenta koji su bili ispisani jednostupačno, što je bilo tipično…

Nastavi čitanje →

SREĆKOVIĆEVO EVANĐELJE

Evanđelje je pripadalo beogradskom historičaru Panteliji Srećkoviću i za njegova života je bio dostupan, pa ga je opisao Mihail Speranski, naročito njegove glose i integralni tekst koji je objavio, ali nakon smrti Srećkovića, kodeksu se gubi svaki trag, tako da se vodi kao izgubljen. Zna se da je bilo sačuvano 186 listova pergamenta ispisanih na…

Nastavi čitanje →

SPLITSKI ODLOMAK GLAGOLJSKOG MISALA

Splitski odlomak misala potiče sa početka 13. vijeka, a sačuvan je samo jedan list pergamenta, i to onaj na kojem se nalazi odlomak iz misala za mjesec decembar, tzv. “proprium sanctorium”. Pisan je poluoblom glagoljicom, na štokavskom jeziku sa puno ikavizama te se pretpostavlja da potiče iz zapadne Bosne. Vjekoslav Štefanović našao je odlomak u…

Nastavi čitanje →

RADOSAVLJEV ZBORNIK

Zbornik krstjanina Radosava je, prema sačuvanom kolofonu, pisao krstjanin Radosav za Gojsaka krstjanina, u doba kralja Tomaša i djeda Ratka, poglavara Crkve bosanske, vjerovatno, u sjeverozapadnoj Bosni. To je razdoblje od 1443. do 1461. godine, doba posljednjeg bosanskog kralja, kada se već raspadala država a time i moć i uticaj Crkve bosanske. Sačuvano je 60…

Nastavi čitanje →