Tragom pisane baštine BiH

„Tragom pisane baštine Bosne i Hercegovine“ je praktični dio mog magistarskog rada iz bibliotekarstva pod nazivom „Primjena novih tehnologija u rekonstrukciji kulturne baštine i identiteta Bosne i Hercegovine.“ (Filozofski fakultet u Sarajevu).


19.12.2014.

Bogumili i narodno pismo

Njegujući narodno pismo, vjerujući u patrijarhalne

predaje svog praslavenskog podrijetla, živeći u družbama,

za koje je kršćanska zajednica bila prije svega

ekonomska podloga (sazdana na jednakost prava i

dužnosti), smatrajući sva objavljenja crkvene i feudalne

vlasti đavolskom pojavom, bogumili predstavljaju kod nas

kontinuum onih primitivnih prasnaga koje nisu htjele da se

podrede organiziranom nasilju feudalnih baruna, ni

rimskih, ni bizantinskih biskupa. Preslabi da se politički

održe, oni su nakon vjekovne borbe nestali kao tolike

sekte od balkansko-tračkih provincija do Irske i od

Praga dp Lanquedoca.


Krleža, Miroslav. Krleža o religiji. Sarajevo : Oslobođenje, 1982. Str. 99


Vidi: Beogradski Apostol

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/-wWOoGlHLs4

19.12.2014.

Bilino polje, april, 1203. godine

Pred opasnošću od križarskog rata, lukavi i oprezni Kulin odmah

je pokazao volju da u pogledu vjere prihvati sve prihvati sve

što od njega traži rimska kurija. U pismu rimskoj kuriji pravdao

se da nije znao razlikovati heretike od katolika, te da je

spreman primiti svaku pouku, pa u tom smislu moli papu da

pošalje u Bosnu svog izaslanika, koji će njega i njegove ljude

ispitati i uputiti u stvarima vjere. Papa je prihvatio njegov

zahtjev i poslao u Bosnu čovjeka svog posebnog povjerenja,

vlastitog dvorskog kapelana, već spominjanog Ivana de

Kazamarisa. ...

Papin izaslanik, u pratnji dzbrovačkog arhiđakona Marina,

stigao je u Bosnu početkom aprila 1203. godine. Odmah je na

Bilinom polju, „pored rijeke“ (na području Zenice) održao sabor

sa „starješinama krstjana“, banom Kulinom, njegovim

časnicima i narodom. Ispitivanjem „krstjanskih“ starješina

ustanovio je da su njihovi vjerski pogledi i obredna praksa u

bitnim pitanjima suprotni učenju katoličke crkve i općenito

kršćanstva kao religije. Zato je zatražio od starješina da se

odreknu bitnih tačaka svog učenja. Oni su na to odmah pristali,

pa su 8.IV 1203. potpisali akt o odbacivanju (abjuraciji) svog

heretičkog učenja i prakse. Pored prisutnih starješina bosanskih

krstjana, akt je potpisao i sam ban Kulin te, kao svjedok,

dubrovački arhiđakon Marin..............

Pismom datiranim u Ugarskoj 10.vi.1203. Kazamaris je

izvijestio papu da je obavio posao sa „bivšim patarenima“ u

Bosni. U stvarnosti, čin odricanja pokazao se samo kao Kulinov

taktički potez, povučen u samoodbrani da bi se izbjegla

opasnost krstaškog rata. Sabor u Bilinu polju, sa svim

događajima koji su mu potom slijedili, pokazao je da su

bosanski krstjani bili u stanju da se na različite načine odupru

svakoj vrsti spoljnog pritiska.


Imamović, Mustafa. Historija Bošnjaka. Sarajevo . Bošnjačka

zajednica kulture Preporod, 1998. Str. 34-35


Vidi: Pripkovićevo evanđelje

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/PripkovicevoEvanElje


https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415246982085039&type=1


https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/tI1_vROL3Hg

 


19.12.2014.

Baština van Bosne

Što se tiče pisanih spomenika srednjevjekovne bosanske književnosti, za većinom treba tragati u stranim bibliotekama, istraživačkim institucijama i

baštinskim ustanovama, posebno u Italiji. Za primjercima bosanskohercegovačke dokumentarne baštine trebalo bi tragati i u bibliotekama Austrije,

Njemačke, Mađarske i Turske. Nedavno su se novi naslovi knjiga bosanskih autora pojavili u bogatim zbirkama islamskih rukopisa u Turskoj, posebno u

Istanbulu. Italijanske bibliotečke riznice, naročito one u Veneciji, Padovi  i Vatikanu, također sadrže građu bosanskohercegovačkog porijekla, zahvaljujući

činjenici što su se mnogi bosanski franjevci obrazovali na italijanskim visokoškolskim ustanovama. Rana izdanja katoličkih, kao i pravoslavnih, vjerskih

knjiga autora porijeklom iz Bosne i Hercegovine štampana su u štamparskim radionicama Venecije. Pored toga, univerzitetska biblioteka u Bolonji,

naprimjer, i danas pruža utočište rijetkog i važnog srednjevjekovnog bosanskog rukopisa poznatog kao Hvalov zbornik, čije su prekrasno iluminirane

stranice otkrivene javnosti 1988. godine, kada je njegovo faksimilno izdanje sa transkriptom, uz pomoć bosanske vlade, objavila  sarajevska izdavačka

kuća Svjetlost.


http://www.rodoslov.ba/Pages/view/25/1/


Vidi: Hvalov zbornik


https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/HvalovZbornik


https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411144012495336&type=1


https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/O5D60UGULaE

19.12.2014.

Apostoli

Općenito u bosanskoj srednjovjekovnoj književnosti

apostoli predstavljaju relativno rijetku pojavu u odnosu

na jevanđelja. Ukupno ih je svega šest, dva su mali

odlomci pisani glagoljicom (Grškovićev i Mihanovićev

odlomak Apostola) i ne sasvim sigurno utvrđene

provenijencije (naročito Mihanovićev odlomak Apostola),

a od preostala četiri dva su sačuvana u okviru zbornika

(Hvalov i Mletački zbornik), kao posebne knjige

registrujemo samo Giljferdingov i Pantelejmonov

apostol. Istina, u literaturi se kao bosanski spominje i

Beogradski apostol iz Arhiva SANU br. 55, no na temelju

istraživanja može se zaključiti da, najvjerovatnije, ne

spada u bosanske kodekse, kao ni odlomak Apostola

Giljferdingove zbirke br. 97 u Lenjingradu.

Giljferdingov (Lenjingradski) apostol nalazi se danas u

Rukopisnom odjelu GPB “Saltykov-Ščedrin” u Lenjingradu

u Giljferdingovoj zbirci pod brojem 14, a koliko se može

pratiti njegov historijat, u XIX vijeku bio je još u

vlasništvu bosanskog trgovca Spasoja Jovičića, koji ga je,

izgleda, poklonio Giljferdingu, jer se kodeks prvi put

spominje u “Otčetu” GPB iz 1868. godine. Po marginalnim

zapisima vjerovatno je da je ranije bio u nekom srpskom

manastiru, naime, u jednoj od zabilješki na margini je

izrazit resavski pravopis, ali nema podatka o mjestu gdje

je zabilješka napravljena.


Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost. Sarajevo : Forum Bosnae , 2008. Vol. 45/08., str. 141-142

 

Vidi: Giljferdingov Apostol

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/GiljferdingovApostol

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411115279164876&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/LL8p3oKRkcc

 


17.12.2014.

Batalova grobnica u Turbetu kod Travnika (mauzolej)

Batalovu grobnicu (mauzolej) je 1915. godine otkrio kapetan Teplý na

uzvišenju Crkvine. Crkvine predstavljaju višeslojno arheološko

područje koje datira u kulturno-povijesnom kontinuitetu od neolita i

eneolita, pa preko ranorimske nekropole i kasnoantičkog mauzoleja do

kraja 14. st. Batalova grobnica je prvobitno bila smještena u objekt

(mauzolej) kvadratne osnove (dimenzija 5,80 x 5,80 m) sa trijemom

(dimenzija 7,20 x 3,10 m). U vrijeme prvih arheoloških istraživanja

1915. godine oko grobnice su zatečeni ostaci zidova mauzoleja, visine

80-85 cm, i velike količine razbacanih sedrenih blokova.

Na blokovima su primijećene slikarske dekoracije živih boja. Oko

mauzoleja je bilo manje dvorište opasano sa svih strana iskopanim

jarkom, tako da je objekt podsjećao na malo utvrđenje. Pokojnik je

sahranjen u kamenom sarkofagu od pješčara i položen u dvostruku

zidanu raku (dimenzija 2,05x1,05x1,26 m). Glava pokojnika je bila

okrenuta prema zdjelici udubljenoj u gornjem uglu sarkofaga. U

zidovima grobnice, iznad sarkofaga, bile su učvršćene konzole koje su

držale unutarnju pokrovnu ploču. Na taj način raka je na prvi pogled

izgledala prazna i zaštićena od pljačkaša. Ispod ploče je pronađena

tekstilna zavjesa pričvršćena željeznim čavlima.


Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika

http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2531


Vidi: Batalovo evanđelje

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/BatalovoEvanElje?authkey=Gv1sRgCLuPo7et94OIVg

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415242745418796&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/MSf-mE0kXWU

17.12.2014.

Batalo i gospoja Resa

Istoričar I. Ruvarac se, takođe, zainteresirao za zapis, pa

je utvrdio da je “gospoja Resa” kći Vukca Hrvatinića,

vojvode bosanskog, prema tome i sestra vojvode Hrvoja

Vukčića Hrvatinića, a identificirao je i oba njena druga

brata kao istorijske ličnosti. Sana i Lašva su župe, a i

grad Toričan pominje se u dokumetnima, istina, tek

1503. godine. S druge strane, Stanko Kromirjanin izričito

kaže da je kodeks “prikazao” starcu Radinu, a kako se

zna da je titula starac vezana za hijerarhijski stepen u

Crkvi bosanskoj, jasno je da je jevanđelje na neki način

odobrio starac Radin, što je izravan dokaz o pripadnosti i

pisara i vlasnika kodeksa Crkvi bosanskoj.

 


Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost. Sarajevo : Forum Bosnae , 2008. Vol. 45/08., str. 135 http://www.ifbosna.org.ba


Vidi: Batalovo evanđelje

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/BatalovoEvanElje?authkey=Gv1sRgCLuPo7et94OIVg

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415242745418796&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/MSf-mE0kXWU

17.12.2014.

Baština van Bosne

Što se tiče pisanih spomenika srednjevjekovne bosanske književnosti, za većinom treba tragati u stranim bibliotekama, istraživačkim institucijama i baštinskim ustanovama, posebno u Italiji. Za primjercima bosanskohercegovačke dokumentarne baštine trebalo bi tragati i u bibliotekama Austrije, Njemačke, Mađarske i Turske. Nedavno su se novi naslovi knjiga bosanskih autora pojavili u bogatim zbirkama islamskih rukopisa u Turskoj, posebno u Istanbulu. Italijanske bibliotečke riznice, naročito one u Veneciji, Padovi  i Vatikanu, također sadrže građu bosanskohercegovačkog porijekla, zahvaljujući činjenici što su se mnogi bosanski franjevci obrazovali na italijanskim visokoškolskim ustanovama. Rana izdanja katoličkih, kao i pravoslavnih, vjerskih knjiga autora porijeklom iz Bosne i Hercegovine štampana su u štamparskim radionicama Venecije. Pored toga, univerzitetska biblioteka u Bolonji, naprimjer, i danas pruža utočište rijetkog i važnog srednjevjekovnog bosanskog rukopisa poznatog kao Hvalov zbornik, čije su prekrasno iluminirane stranice otkrivene javnosti 1988. godine, kada je njegovo faksimilno izdanje sa transkriptom, uz pomoć bosanske vlade, objavila  sarajevska izdavačka kuća Svjetlost.

http://www.rodoslov.ba/Pages/view/25/1/

 


Vidi: Hvalov zbornik

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/HvalovZbornik

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411144012495336&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/O5D60UGULaE

12.12.2014.

BIBLIOGRAFIJA TRAGOM PISANE BAŠTINE BOSNE I HERCEGOVINE



001. Anđelić, Pavao. Postojbina i rod Divoša Tihoradića. Zagreb : Slovo: časopis Staroslavenskog instituta, 1976. No. 25-26, Rujan http://hrcak.srce.hr/index.php?id_clanak_jezik=21768&show=clanak


Vidi: Divoševo evanđelje
https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411107832498954&type=1
https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/bw1xf6SW7l0



002. Badurina-Stipčević, Vesna. Jagićeva izdanja hrvatskih srednjevjekovnih književnih tekstova. Zagreb : Slovo, 2011. Sv. 61, br. 1–14.

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=114606 (21.04.2014. PDF)


Vidi: Mihanovićev odlomak Apostola

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1412929975650073&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/rQaNRexWD6w



003. Beserup, Ivan. Rukopisi na internetu: digitalno vraćanje kulturnog blaga. Novi Sad :Godišnjak biblioteke Matice srpske, 2004. Str. 116-121.


Vidi: Nikoljsko evanđelje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415233252086412&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/urFhe1XyE7s



004. Bogićević, Vojislav. Pismenost u Bosni i Hercegovini : od pojave slovenske pismenosti u IX v. do kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini 1918. godine. Sarajevo : Veselin Masleša, 1975. Str. 60


Vidi: Radosavljev zbornik

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415235252086212&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/bqlQm63QYlY



005. Bojić, Mehmedalija. Historija Bosne i Bošnjaka : (VII-XX vijek). Sarajevo : „Šahinpašić“, 2001.



006. Bosna i Hercegovina : 1000 pitanja i 1000 odgovora. Sarajevo : Sejtarija, 2010



007. Cataloguing the Slavonic Manuscript Collection of the Plovdiv Public Library – Problems and MARC 21 : Solutions

http://sci-gems.math.bas.bg/jspui/bitstream/10525/2091/1/198-204-p1-DiPP2013-13-Lessenska-et-al.pdf (01.06.2014. PDF)


Vidi: Početije svijeta

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/AxxvslKmpBI



008. Ciampoli, D. I codici paleoslavi della R. Biblioteca nazionale di SanMarco, Roma, 1894.

http://archive.org/stream/icodicifrancesid00veniuoft/icodicifrancesid00veniuoft_djvu.txt (14.05.2014. Full text)


Vidi: Mletački zbornik

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415233642086373&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/H_EQThzosy8



009. Cleminson, Ralph M. Srpsko rukopisno nasleđe na britanskim ostrvima. Novi Sad : Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, 1998. Vol. 46, br. 1-3; str. 25-39

http://scindeks.ceon.rs/ (15.05.2014. PDF)


Vidi: Nikoljsko evanđelje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415233252086412&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/urFhe1XyE7s



010. Codex "Christiani" nomine Hval : potpuno faksimilirano izdanje originala iz Univerzitetske biblioteke u Bolonji. Sarajevo : Svjetlost : Akademija nauka i umjetnosti BiH, 1986. http://hrcak.srce.hr/index.php?id_clanak_jezik=22563&show=clanak
(Ocjene i prikazi 29.04.2014. PDF)


Vidi: Hvalov zbornik

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411144012495336&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/O5D60UGULaE



011. The Codex of Hval Krstjanin = Zbornik Hvala Krstjanina : transcription and commentary / Herta Kuna; Nevenka Gošić; Jovanka Maksimović; Hval, krstjanin; Hrvoje Vukčić Hrvatinić; All authors. Sarajevo : Svjetlost : Akademija nauka i umjatnosti BiH, 1986.

http://www.worldcat.org/title/codex-of-hval-krstjanin-zbornik-hvala-krstjanina-transcription-and-commentary/oclc/63033002


Vidi: Hvalov zbornik

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411144012495336&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/O5D60UGULaE



012. Conev, Boris. Opis na rukopisite i staropečatnite knigi na Narodnata biblioteka v Sofija. Sofija : Narodna Biblioteka, 1910. (Odnosi se na odlomak 1 – sign. br. 23)


Vidi: Sofijsko evanđelje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1422997494643321&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/_pHJHorv9Mc



013. Conev, Boris. Opis na r'kopisite i staropečatnite knigi na Narodnata biblioteka v Sofija. Sofija : Narodna Biblioteka, 1923. (Odnosi se na odlomak 2 – sign. br. 468)


Vidi: Sofijsko evanđelje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1422997494643321&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/_pHJHorv9Mc



014. Čunčić, Marica. 600 godina glagoljskoga misala Hrvoja Vukčića Hrvatinića (1404. - 2004.)

http://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=6&ved=0CGYQFjAF&url=http%3A%2F%2Fbib.irb.hr%2Fdatoteka%2F197029.600_godina_glagoljskoga_misala_Hrvoja_Vukia_Hrvatinia.doc&ei=BCtfU7WaI8XgPLi3gdAJ&usg=AFQjCNGQB419fo9THSJybs26hX1wI7G9QA&sig2=lTusJ8mQOfiGrn8iDBRjqA&bvm=bv.65397613,d.ZWU (Full text)


Vidi: Hrvojev misal

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411123172497420&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/fHTM5xBbSxg



015. Ćirković, Sima. Glose Srećkovićevog jevanđelja i učenja bosanske crkve. Vidi u: Bogumilstvoto na Balkanot vo svetlinata na najnovite istražuvanja : materijali od Simpoziumot. Skopje : MANU, SANU, ANUBIH, 1982. Str. 207-223

http://www.quickiwiki.com/bs/Sima_%C4%86irkovi%C4%87


Vidi: Srećkovićevo evanđelje

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/wAAir9-lFC8



016. Ćošković, Pejo. Crkva bosanska u XV. stoljeću. Sarajevo : Institut za istoriju, 2005.

http://makdizdar.ba/pejo-coskovic-crkva-bosanska-u-xv-stoljecu/ (10.06.2014. PDF)



017. Ćošković, Pejo. Krstjanin Vlatko Tumurlić i njegovo doba (1403.-1423.). Zagreb : Croatica christiana periodica, 1995.

http://hrcak.srce.hr/file/115254 (10.06.2014. PDF)



018. Daničić, Đuro. Hvalov rukopis. Zagreb : JAZU, 1871. Starine. Knj. 3(1871). - str. 1-146. http://katalog.hazu.hr/


Vidi: Hvalov zbornik

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411144012495336&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/O5D60UGULaE



019. Daničić Đuro. Nikoljsko evanđelje. Beograd : Državna štamparija, 1864.

http://reader.digitale-sammlungen.de/en/fs1/object/display/bsb10272494_00041.html

(15.05.2015. PDF)


Vidi: Daničićevo evanđelje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415241525418918&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/71OfHbE6akI

Vidi: Nikoljsko evanđelje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415233252086412&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/urFhe1XyE7s



020. Daničić, Đuro. Apostol iz Hvalovog rukopisa. Zagreb : JAZU, 1872. Starine IV. http://www.worldcat.org/title/apokalipsa-iz-hvalova-rukopisa/oclc/222580000


Vidi: Hvalov zbornik

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411144012495336&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/O5D60UGULaE



021. Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Svjetlost, 1971.

http://makdizdar.ba/stari-bosanski-tekstovi/
http://bs.scribd.com/doc/181015953/Stari-bosanski-tekstovi-docx



022. Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Bosanska riječ, 2012.



023. Dragojlović, Dragoljub. Krstjani i jeretička crkva bosanska. Beograd : SANU, 1987. Balkanološki institut, knj. 30, str. 281.

http://www.scribd.com/doc/52515832/Dragoljub-Dragojlovi%C4%87-Krstjani-i-jereticka-crkva-bosanska


Vidi: Listići iz Monteprandona

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415243458752058&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/lmdx9RP4ADY



024. Dragojlović, Dragoljub. Istorija srednjovekovne bosanske književnosti (I). Beograd : Književna historija, 1983. Vol. XVI/61; str. 87-128.


Vidi: Batalovo evanđelje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415242745418796&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/MSf-mE0kXWU

Vidi: Giljferdingov Apostol

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411115279164876&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/LL8p3oKRkcc



025. Dragojlović, Dragoljub. Zbornik Krstjanina Hvala i problem ‘crkve bosanske’. Beograd : Balcanica , 1983. Vol. 12 (1982-1983); str. 73-84.


Vidi: Hvalov zbornik
https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411144012495336&type=1
https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/O5D60UGULaE



Objavio/la vaskasotirov u 05:08, 0 komentar(a), print, #

10.12.2014.

HRONOLOGIJA SREDNJEVJEKOVNIH BOSANSKIH RUKOPISA

http://www.slideshare.net/vaskasotirovdjukic/tragom-pisane-batine-bih-hronologija-bosanskih-rukopisa-1215-vijeka


     

1.

Grškovićev odlomak Apostola

početak 12. vijeka

Najstarija 4 odlomka pergamenta
na glagoljici; na marginama ćirilica iz kasnijeg doba

Vidi:

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/GrskovicevOdlomakApostola
https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411117039164700&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/42Lfp0Ju6IU

2.

Mihanovićev odlomak Apostola

12. vijek

2 lista pergamenta
na poluobloj glagoljici

Vidi:

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/MihanovicevOdlomakApostola

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1412929975650073&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/rQaNRexWD6w

3.

Miroslavljevo evanđelje

12. vijek

Oko 1180. godine (doba Kulina bana), 362 lista pergamenta
na ustavnoj bosančici

Vidi:

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/MiroslavljevoEvanElje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415244895418581&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/4_ZdrB9pycA

4.

Splitski odlomak glagoljskog misala

13. vijek

1 list pergamenta na poluobloj glagoljici

Vidi:

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/SplitskiOdlomakGlagoljskogMisala

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1423299674613103&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/CNlcCoBGBlk

5.

Grigorovič-Giljferding evanđelje

13. vijek

Najstariji odlomak pisan na bosančici, sačuvano 8 listova pergamenta

Vidi:

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/GrigorovicGiljferdingEvanElje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1424121057864298&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/KKA7GmnUvq8

6.

Sofijsko evanđelje

13-14. vijek

Tri različita odlomka sa kraja 13.

i početka 14. vijeka pisanih na bosančici

Vidi:

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/SofijskoEvanElje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1422997494643321&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/_pHJHorv9Mc

7.

Giljferdingov apostol

14. vijek

Sačuvana 302 lista pergamenta sa početka 14. vijeka ispisana poluustavnom bosančicom sa glagoljske matrice

Vidi:

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/GiljferdingovApostol

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411115279164876&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/LL8p3oKRkcc

8.

Divoševo evanđelje

14. vijek

Pisan 1330. godine na bosančici i to nelijepim ustavom, usred ćirilskog teksta umetnuta je glagoljica a sačuvano je 187 listova pergamenta

Vidi:

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/DivosevoEvanElje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411107832498954&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/bw1xf6SW7l0

9.

Manojlovo evanđelje

14. vijek

Oko 1330. godine (isti pisar kao i Divoševo evanđelje), pisan na poluustavnoj bosančici, sačuvano 32 lista pergamenta

Vidi:

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/ManojlovoEvanElje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1412882632321474&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/l0RAeh1Hnxg

10.

Vrutočko evanđelje

14. vijek

Pisan 1375. godine poluustavnom bosančicom, sačuvano 157 listova pergamenta

Vidi:

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/VrutockoEvanElje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1423358181273919&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/49-sJ-QIhNs

11.

Četveroevanđelje
iz Dovolje

14. vijek

Pisan između 1387.-1389. godine na papiru sa vodenim znakom (po njemu je određen period) na poluustavnoj bosančici, sačuvano 114 listova papira.

Vidi:

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/CetveroevanEljeIzDovolje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411113102498427&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/hk7TZZwBpzc

12.

Pripkovićevo evanđelje

14. vijek

Druga polovina 14. vijeka, pisan bosančicom, sačuvano 260 listova pergamenta

Vidi:

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/PripkovicevoEvanElje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415246982085039&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/tI1_vROL3Hg

13.

Batalovo evanđelje

14. vijek

Napisano je 1393. godine na bosančici, sačuvana su 4 lista pergamenta

Vidi:

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/BatalovoEvanElje?authkey=Gv1sRgCLuPo7et94OIVg

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415242745418796&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/MSf-mE0kXWU

14.

Srećkovićevo evanđelje

14. vijek

Krajem 14. vijeka pisano na bosančici, imao je 186 listova peramenata, ali je izgubljen

Vidi:

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/wAAir9-lFC8

15.

Daničićevo evanđelje

14-15. vijek

Bilo je sačuvano 199 listova ispisanih bosančicom na pergamentu, ali je sve to izgorilo 1941.

Vidi:

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/DanicicevoEvanElje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415241525418918&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/71OfHbE6akI

16.

Treće beogradsko evanđelje

14-15. vijek

Sačuvano je bilo 136 listova pergamenata ispisanih bosačicom, ali je sve to izgorilo 1941.

Vidi:

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1423312494611821&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/bkcQ-wLGdjo

17.

Kopitarovo evanđelje

14-15. vijek

Pisan je poluustavnom bosančicom na 225 listova pergamenta

Vidi:

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/Kopitarovo

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1412417379034666&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/06LURBxh9BM

18.

Nikoljsko evanđelje

14-15. vijek

Oko 1400. Godine, uska poluustavna bosančica je sačuvana 147 listova pergamenta

Vidi:

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/Nikoljsko

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415233252086412&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/urFhe1XyE7s

19.

Čajničko evanđelje

14-15. vijek

Poluustavna bosančica sa glagoljicom pisana je na tankom pergamentau, sačuvano 167 listova

Vidi:

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/CajnickoEvanElje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411074835835587&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/-D2C5Ks8VNw

20.

Beogradski Apostol

14-15. vijek

Pisan između 1372.-1408. godine na papiru (vodeni znak odgovara ovom periodu), na kurzivnoj bosančici koja se miješa sa glagoljicom i grčkim slovima, sačuvano 258 listova

Vidi:

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/MSf-mE0kXWU


21.

Hrvojev misal

15. vijek

Pisan je 1403.-1404. godine na uglatoj hrvatskoj glagoljici, sačuvano je 247 listova pergamenta

Vidi:

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/HrvojevMisal

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411123172497420&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/fHTM5xBbSxg

22.

Hvalov zbornik

15. vijek

Napisan je 1404. godine na sitnoj, kaligrafskoj bosančici, sačuvano je 359 listova pergamenta

Vidi:

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/HvalovZbornik

&

09.12.2014.

LINKOVI TRAGOM PISANE BAŠTINE BiH

Sve o bosanskim srednjevjekovnim rukopisima možete saznati na sljedećim linkovima:


Blog Tragom pisane baštine BiH

http://tpbbih.blogger.ba



Facebook Web Tragom pisane baštine BiH

https://www.facebook.com/TPBBiH


Facebook grupa Tragom pisane baštine BiH

https://www.facebook.com/groups/1411074575835613/



Google grupa Tragom pisane baštine BiH

https://groups.google.com/forum/#!forum/tragom-pisane-bastine-bih



Slide prezentacija Tragom pisane baštine BiH

http://www.slideshare.net/vaskasotirovdjukic/tragom-pisane-batine-bih-hronologija-bosanskih-rukopisa-1215-vijeka


Batalovo evanđelje



Picasa album – Batalovo evanđelje

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/BatalovoEvanElje?authkey=Gv1sRgCLuPo7et94OIVg



Facebook album – Batalovo evanđelje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415242745418796&type=1



Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Batalovo evanđelje

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/MSf-mE0kXWU


Belićevo evanđelje



Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Belićevo evanđelje

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/eqku8yM-k7c



Beogradski apostol



Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Beogradski apostol

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/MSf-mE0kXWU



Berlinska Aleksandrida



Picasa album– Berlinska Aleksandrida

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/BerlinskaAleksandrida



Facebook album– Berlinska Aleksandrida

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415222362087501&type=1



Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Berlinska Aleksandrida


https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/nRqCJYEimwM



Čajničko evanđelje



Picasa album – Čajničko evanđelje

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/CajnickoEvanElje


Facebook album– Čajničko evanđelje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411074835835587&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Čajničko evanđelje

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/-D2C5Ks8VNw


Četveroevanđelje iz Dovolje



Picasa album - Četveroevanđelje iz Dovolje

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/CetveroevanEljeIzDovolje


Facebook album- Četveroevanđelje iz Dovolje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411113102498427&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Četveroevanđelje iz Dovolje

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/hk7TZZwBpzc


Daničićevo evanđelje



Picasa album – Daničićevo evanđelje

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/DanicicevoEvanElje


Facebook album - Daničićevo evanđelje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415241525418918&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Daničićevo evanđelje

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/71OfHbE6akI


Divoševo evanđelje



Picasa album – Divoševo evanđelje

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/DivosevoEvanElje


Facebook album - Divoševo evanđelje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411107832498954&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Divoševo evanđelje

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/bw1xf6SW7l0


Giljferdingov Apostol



Picasa album – Giljferdingov Apostol

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/GiljferdingovApostol


Facebook album - Giljferdingov Apostol

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411115279164876&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Giljferdingov Apostol

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/LL8p3oKRkcc


Grigorovič-Giljferding evanđelje



Picasa album - Grigorovič-Giljferding evanđelje

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/GrigorovicGiljferdingEvanElje


Facebook album - Grigorovič-Giljferding evanđelje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1424121057864298&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Grigorovič-Giljferding evanđelje

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/KKA7GmnUvq8


Grškovićev odlomak apostola



Picasa album – Grškovićev odlomak apostola

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/GrskovicevOdlomakApostola


Facebook album - Grškovićev odlomak apostola

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411117039164700&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Grškovićev odlomak apostola

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/42Lfp0Ju6IU


Hrvojev misal



Picasa album – Hrvojev misal

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/HrvojevMisal


Facebook album – Hrvojev misal

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411123172497420&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Hrvojev misal

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/fHTM5xBbSxg


Hvalov zbornik



Picasa album - Hvalov zbornik

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/HvalovZbornik


Facebook album - Hvalov zbornik

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411144012495336&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Hvalov zbornik

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/O5D60UGULaE


Kopitarovo evanđelje



Picasa album – Kopitarovo evanđelje

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/Kopitarovo


Facebook album – Kopitarovo evanđelje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1412417379034666&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Kopitarovo evanđelje

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/06LURBxh9BM


Listići iz Monteprandona



Picasa album - Listići iz Monteprandona

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/ListiciIzMonteprandona


Facebook album - Listići iz Monteprandona

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415243458752058&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Listići iz Monteprandona

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/lmdx9RP4ADY


Manojlovo evanđelje



Picasa album - Manojlovo evanđelje

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/ManojlovoEvanElje


Facebook album - Manojlovo evanđelje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1412882632321474&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Manojlovo evanđelje

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/l0RAeh1Hnxg


Mihanovićev odlomak Apostola



Picasa album – Mihanovićev odlomak Apostola

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/MihanovicevOdlomakApostola


Facebook album - Mihanovićev odlomak Apostola

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1412929975650073&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Mihanovićev odlomak Apostola

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/rQaNRexWD6w

07.12.2014.

Bogumili i pisana tradicija u BiH

Naše bogumilstvo više je simpatiziralo s etikom novog evanđelja nego sa dogmama papinstva, spram kojih se određuje sa izrazitom idiosinkrazijom, koja kasnije na temelju iskustva raste iz nesumnjive antipatije u svijesnu i dosljednu, politički organiziranu mržnju. Reformatorska u oba smjera, spram maloazijske šizme i papinstva podjednako, naša bogumilska ideologija ostala je u svojim negacijama dosljedna do svoje propasti. Smatrajući monoteizma monopolom papinstva, ovi naši laici, krivovjerni u antiklerikalnom smislu, koji su poricali grčku i latinsku crkvenu hijerarhiju po svom praslovjenskom duhu u ime evanđeoske socijalne ravnopravnosti, čitali su evanđelje vlastitim jezikom i na svoj vlastiti način. Ne vjerujući, da je bog mogao stvoriti Papu, koji kao destruktivna i satanska sila djeluje po principu zla, oni su rimskog biskupa smatrali đavolskim simbolom negacije onoga bratstva i one ljubavi kakvu je (po njihovom mišljenju) propovijedao Novi zavjet.“

Krleža, Miroslav. Krleža o religiji. Sarajevo : Oslobođenje, 1982. Str. 120

Upravo, svi ovi razbacani pisani fragmenti iz mračnog srednjeg vijeka potvrđuju da je u Bosni i Hercegovini postojala razvijena pisana tradicija, da su staroslavensku ćirilicu prilagodili svojim potrebama i oformili vlastito pismo – bosančicu, ko da su znali da će ona biti jedini dokaz da je neki rukopis nastao na tlu Bosne i u duhu Crkve bosanske. I da su naši preci pisali evanđelja na narodnom jezikom mnogo prije pojave Lutera, te da su obični ljudi i pisali i čitali kako je istakao zagrebački kanonik Franjo Rački:

Rački, citirajući latinske izvore, navodi da su vjernici Crkve bosanske, koje on redovno naziva patarenima, “bili pismeni i to ne samo muškarci koji su se bavili zanatima, vršeći često dužnost “učitelja”, nego su i žene bile pismene, a bavile su se ručnim radovima i odgajivanjem omladine. Rački nadalje citira riječi nekog vjernika Crkve bosanske koji kaže da sveštenici katoličke crkve “hoće sami da budu učitelji, a kod nas uče i ljudi i žene; jedan učenik poučava drugog sedam dana. Kod njih je rijedak učitelj koji zna napamet tri glave iz Novog zavjeta, a kod nas je rijedak čovjek ili žena koja ne zna napamet, i to na narodnom jeziku (vulgariter) cio Novi zavjet.” Citirajući latinske izvore Rački dalje kaže o vjernicima Crkve bosanske: “Ima njihovih učitelja koji su krojači.” upravo za ovaj primjer nalazimo analogiju mnogo kasnije u XIX vijeku, i to kod pravoslavnih i katolika. Govori se o pojedinim zanatlijama, upravo o krojačima, kako su na ćepencima svojih zanatskih radnji okupljali nepismene i učili ih da čitaju i pišu. Prije okupacije Bosne i Hercegovine kod Srba se pominju, kao učitelji, zanatlije terzije i abadžije (krojači), a kod Hrvata ćurčije i tufekčije (krznari i puškari).“

Bogićević, Vojislav. Pismenost u Bosni i Hercegovini : od pojave slovenske pismenosti u IX v. do kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini 1918. godine. Sarajevo : Veselin Masleša, 1975. Str. 61-62

Tragom pisane baštine BiH
<< 12/2014 >>
nedponutosricetpetsub
010203040506
07080910111213
14151617181920
21222324252627
28293031

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

BROJAČ POSJETA
9268