Tragom pisane baštine BiH

„Tragom pisane baštine Bosne i Hercegovine“ je praktični dio mog magistarskog rada iz bibliotekarstva pod nazivom „Primjena novih tehnologija u rekonstrukciji kulturne baštine i identiteta Bosne i Hercegovine.“ (Filozofski fakultet u Sarajevu).


17.12.2014.

Batalova grobnica u Turbetu kod Travnika (mauzolej)

Batalovu grobnicu (mauzolej) je 1915. godine otkrio kapetan Teplý na

uzvišenju Crkvine. Crkvine predstavljaju višeslojno arheološko

područje koje datira u kulturno-povijesnom kontinuitetu od neolita i

eneolita, pa preko ranorimske nekropole i kasnoantičkog mauzoleja do

kraja 14. st. Batalova grobnica je prvobitno bila smještena u objekt

(mauzolej) kvadratne osnove (dimenzija 5,80 x 5,80 m) sa trijemom

(dimenzija 7,20 x 3,10 m). U vrijeme prvih arheoloških istraživanja

1915. godine oko grobnice su zatečeni ostaci zidova mauzoleja, visine

80-85 cm, i velike količine razbacanih sedrenih blokova.

Na blokovima su primijećene slikarske dekoracije živih boja. Oko

mauzoleja je bilo manje dvorište opasano sa svih strana iskopanim

jarkom, tako da je objekt podsjećao na malo utvrđenje. Pokojnik je

sahranjen u kamenom sarkofagu od pješčara i položen u dvostruku

zidanu raku (dimenzija 2,05x1,05x1,26 m). Glava pokojnika je bila

okrenuta prema zdjelici udubljenoj u gornjem uglu sarkofaga. U

zidovima grobnice, iznad sarkofaga, bile su učvršćene konzole koje su

držale unutarnju pokrovnu ploču. Na taj način raka je na prvi pogled

izgledala prazna i zaštićena od pljačkaša. Ispod ploče je pronađena

tekstilna zavjesa pričvršćena željeznim čavlima.


Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika

http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2531


Vidi: Batalovo evanđelje

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/BatalovoEvanElje?authkey=Gv1sRgCLuPo7et94OIVg

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415242745418796&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/MSf-mE0kXWU

17.12.2014.

Batalo i gospoja Resa

Istoričar I. Ruvarac se, takođe, zainteresirao za zapis, pa

je utvrdio da je “gospoja Resa” kći Vukca Hrvatinića,

vojvode bosanskog, prema tome i sestra vojvode Hrvoja

Vukčića Hrvatinića, a identificirao je i oba njena druga

brata kao istorijske ličnosti. Sana i Lašva su župe, a i

grad Toričan pominje se u dokumetnima, istina, tek

1503. godine. S druge strane, Stanko Kromirjanin izričito

kaže da je kodeks “prikazao” starcu Radinu, a kako se

zna da je titula starac vezana za hijerarhijski stepen u

Crkvi bosanskoj, jasno je da je jevanđelje na neki način

odobrio starac Radin, što je izravan dokaz o pripadnosti i

pisara i vlasnika kodeksa Crkvi bosanskoj.

 


Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost. Sarajevo : Forum Bosnae , 2008. Vol. 45/08., str. 135 http://www.ifbosna.org.ba


Vidi: Batalovo evanđelje

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/BatalovoEvanElje?authkey=Gv1sRgCLuPo7et94OIVg

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415242745418796&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/MSf-mE0kXWU

17.12.2014.

Baština van Bosne

Što se tiče pisanih spomenika srednjevjekovne bosanske književnosti, za većinom treba tragati u stranim bibliotekama, istraživačkim institucijama i baštinskim ustanovama, posebno u Italiji. Za primjercima bosanskohercegovačke dokumentarne baštine trebalo bi tragati i u bibliotekama Austrije, Njemačke, Mađarske i Turske. Nedavno su se novi naslovi knjiga bosanskih autora pojavili u bogatim zbirkama islamskih rukopisa u Turskoj, posebno u Istanbulu. Italijanske bibliotečke riznice, naročito one u Veneciji, Padovi  i Vatikanu, također sadrže građu bosanskohercegovačkog porijekla, zahvaljujući činjenici što su se mnogi bosanski franjevci obrazovali na italijanskim visokoškolskim ustanovama. Rana izdanja katoličkih, kao i pravoslavnih, vjerskih knjiga autora porijeklom iz Bosne i Hercegovine štampana su u štamparskim radionicama Venecije. Pored toga, univerzitetska biblioteka u Bolonji, naprimjer, i danas pruža utočište rijetkog i važnog srednjevjekovnog bosanskog rukopisa poznatog kao Hvalov zbornik, čije su prekrasno iluminirane stranice otkrivene javnosti 1988. godine, kada je njegovo faksimilno izdanje sa transkriptom, uz pomoć bosanske vlade, objavila  sarajevska izdavačka kuća Svjetlost.

http://www.rodoslov.ba/Pages/view/25/1/

 


Vidi: Hvalov zbornik

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/HvalovZbornik

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411144012495336&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/O5D60UGULaE

Tragom pisane baštine BiH
<< 12/2014 >>
nedponutosricetpetsub
010203040506
07080910111213
14151617181920
21222324252627
28293031

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

BROJAČ POSJETA
10570

Powered by Blogger.ba