Batalo i gospoja Resa
Istoričar I. Ruvarac se, takođe, zainteresirao za zapis, pa
je utvrdio da je “gospoja Resa” kći Vukca Hrvatinića,
vojvode bosanskog, prema tome i sestra vojvode Hrvoja
Vukčića Hrvatinića, a identificirao je i oba njena druga
brata kao istorijske ličnosti. Sana i Lašva su župe, a i
grad Toričan pominje se u dokumetnima, istina, tek
1503. godine. S druge strane, Stanko Kromirjanin izričito
kaže da je kodeks “prikazao” starcu Radinu, a kako se
zna da je titula starac vezana za hijerarhijski stepen u
Crkvi bosanskoj, jasno je da je jevanđelje na neki način
odobrio starac Radin, što je izravan dokaz o pripadnosti i
pisara i vlasnika kodeksa Crkvi bosanskoj.
Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost. Sarajevo : Forum Bosnae , 2008. Vol. 45/08., str. 135 http://www.ifbosna.org.ba
Vidi: Batalovo evanđelje
https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/BatalovoEvanElje?authkey=Gv1sRgCLuPo7et94OIVg
https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415242745418796&type=1
https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/MSf-mE0kXWU
