Tragom pisane baštine BiH

„Tragom pisane baštine Bosne i Hercegovine“ je praktični dio mog magistarskog rada iz bibliotekarstva pod nazivom „Primjena novih tehnologija u rekonstrukciji kulturne baštine i identiteta Bosne i Hercegovine.“ (Filozofski fakultet u Sarajevu).


15.01.2015.

ČETVEROEVANĐELJE IZ DOVOLJE

Evanđelje iz Dovolje ili Hercegovačko evanđelje je nastalo od 1387. do 1389. godine a naziv je dobio po manastiru Dovolje u Hercegovini gdje ga je Aleksandar Giljferding pronašao 1857. godine, a 1868. rukopis je došao u Imperial Public Library Rusije kao dio Giljferdingove zbirke, pod brojem 7.

Ovo je jedno od rijetkih bosanskih evanđelja koji su pisani na papiru sa vodenim znakom, ima 114 listova koji su ispisani bosančicom u cinober i žutoj tinti, slabo je iluminiran. Početak i kraj nedostaju, potpuno nedostaje Ivanovo evanđelje, kao i nekoliko listova iz sredine.


Facebook album- Četveroevanđelje iz Dovolje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411113102498427&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Četveroevanđelje iz Dovolje

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/hk7TZZwBpzc


Picasa album - Četveroevanđelje iz Dovolje

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/CetveroevanEljeIzDovolje

15.01.2015.

ČAJNIČKO EVANĐELJE

Čajničko evanđelje je jedini srednjevjekovni bosanski rukopis koji se čuva u Bosni i Hercegovini, u Muzeju Crkve Uspenja Bogorodice i Crkve Vaznesenja Hristovog u Čajniču, Republika Srpska, a Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH ga je proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Nastao je na prijelazu 14 i 15 vijeka, pisan je bosančicom na ijekavici iz istočne Bosne. Pretpostavlja se da je Čajničko evanđelje pisano u kancelariji Pavla Radenovića, u istočnoj Bosni, svakako u njegovo vrijeme. Pisalo ga je pet različitih pisara brzopisnom poluustavnom ćirilicom, tako da je tekst nemarno i neuredno napisan. U kasnijem vremenu ga je prepravio ekavac, pravoslavac. za liturgijsku upotrebu. Unutar teksta nalazi se na 89 listu ispisana deformisana glagoljica. Kodeks je oštećen, nedostaju početak i kraj te jedan dio sredine.

Sadrži dosta marginalinih zapisa, najznačajniji su na f115V i f116r, koji predstavljaju jedan zapis, koji glasi: časnomu i velemudromu priateju, momu Jubimomu i veledragomu dobromu i plemenitomu vlastelinu knezu i mnogo počtenomu i svake časti i počtene dostoinomu knezu Pavluneka znaš kako ja pišu i bog te u č(a)sti drež; i f90r i sadrži tekst evanđelja po Jovanu (XV, 17-20); na praznom listu 92 nacrtan je lik Kraljevića Marka. Paleografski liči na Manojlovo evanđelje, možda je isti pisac tj. pisarska kancelarija.


Facebook album– Čajničko evanđelje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411074835835587&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Čajničko evanđelje

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/-D2C5Ks8VNw


Picasa album – Čajničko evanđelje

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/CajnickoEvanElje

15.01.2015.

BERLINSKA ALEKSANDRIDA

Romansirana biografija o Aleksandru Velikom je pramatica proze Pseudo Kalistrove „Aleksandride“, koja se rano počela sa grčkog prevoditi na razne jezike, a u 10 vijeku na latinski te sa njega na evropske jezike. Prema minijaturama iz Miroslavljeva i Divoševa evanđelja i iluminacijama iz drugih rukopisa, pretpostavlja se da je ova antička povijest o junaku bila poznata u našim zemljama vrlo rano. Mnoge izreke iz Aleksandride su išle od usta do usta i do danas su poznate kao narodne poslovice, dok su pojedini motivi ušli u narodnu književnost kao priča o Tamnom vilajetu.

Postoji inventar knjige u Zadru iz 1389. godine o knjizi o Aleksandru u slavinskoj azbuci, a pismo je bilo glagoljica ili bosančica. Odlomak Aleksandride je preuzet iz rukopisa koji se nekada nalazio u Roudnici u Čehoslovačkoj, nastao na prelazu 15 u 16 vijek. Tekst je ispisan bosančicom na 182 lista male četvrtine. Priređivač je iz zapadne Bosne gdje se koristila ikavica sa čakavskim elementima. Pisan je na papiru, jednostupačno, a prema vodenim znacima nastao je iza 1463. godine. Oštećen je, nedostaje mu 35 stranica i kraj rukopisa.

Tajnopisom je, na 3 listu, bilješka da je pripadao nekoj slavenskoj porodici, zatim je do 1592. godine pripadao porodici Beck iz malog mjesta pokraj Beča,a zatimporodici Aschenbrenner, preko koje je došao do Pruske državne biblioteke u Berlinu, gdje se danas čuva.


Facebook album– Berlinska Aleksandrida

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415222362087501&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Berlinska Aleksandrida
https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/nRqCJYEimwM


Picasa album– Berlinska Aleksandrida

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/BerlinskaAleksandrida

15.01.2015.

BEOGRADSKI APOSTOL

Beogradski apostol je nastao  na prijelazu između 14 i 15 vijeka, negdje od 1372. do 1408. godine. Sačuvano je 258 listova te spada u rijetke rukopise koji su gotovo kompletni sačuvani. Pisan je bosančicom, na papiru, ali unutar teksta javlja se glagoljica i grčka slova. Profesor Stojanović je poredio ovaj apostol sa drugim bosanskim, i naveo je nekoliko odstupanja od njih, zbog čega i Herta Kuna dovodi u pitanje bosansko porijeklo. Tekstovi su bili namjenjeni za liturgijsko čitanje i čuvaju se u Arhivu Srpske akademije nauke i umjetnosti.

Slide prezentacija Tragom pisane baštine BiH:


Glagoljica i bosančica

http://www.slideshare.net/vaskasotirovdjukic/tragom-pisane-batine-glagoljica-i-bosanica



Hronologija srednjevjekovnih bosanskih rukopisa

http://www.slideshare.net/vaskasotirovdjukic/tragom-pisane-batine-bih-hronologija-bosanskih-rukopisa-1215-vijeka



Mjesta gdje se sada nalaze bosanski rukopisi

http://www.slideshare.net/vaskasotirovdjukic/tragom-pisane-batine-bih-mjesta-gdje-se-sada-nalaze-bosanski-rukopisi



Rukopisi Crkve bosanske

http://www.slideshare.net/vaskasotirovdjukic/tragom-pisane-batine-bih-rukopisi-crkve-bosanske

15.01.2015.

BELIĆEVO EVANĐELJE

Belićevo evanđelje potiče sa početka 15. vijeka, oko 1430. godine, iz doba bana Stjepana Kotromanića. Pisan je bosančicom na ikavici iz Zapadne Bosne, ali su od cijelog evanđelja bila ostala samo 2 lista na pamučnom papiru, sa voštanim mrljama bez vodenog znaka, a na njima su bili dijelovi Evanđelje po Marku. Paleografski je bio sličan sa Daničićevim i Nikoljskim evanđeljem, Trećim beogradskim i Srećkovićevim evanđeljem.

Poznati filolog Aleksandar Belić ih je pronašao u Mostaru, a nakon njegove smrti, listići su predati Biblioteci SANU u Beogradu gdje im se gubi svaki trag. Zahvaljujući opisu Milivoja Pavlovića, ostao nam je neki trag o njima.


Picasa Album: Tragom pisane baštine BiH:


Glagoljica i Bosančica

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/TragomPisaneBastineBiHGlagoljicaIBosancica


Mjesta gdje se sada nalaze bosanski rukopisi

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/MjestaGdjeSeSadaNalazeBosanskiRukopisi


Ukrasi bosanskih rukopisa

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/UkrasiBosanskihRukopisa?authuser=0&feat=directlink


15.01.2015.

BATALOVO EVANĐELJE

Ovo evanđelje pripada bosanskim rukopisima na kraju 14 vijeka koji su pisani bosančicom. Pisar krstjanin Stanko Kromirjanin prepisao ga je 1393. godine na pergamentu za tepčiju Batala koji je bio dvorski službenik u periodu od 1392. do 1400. godine. Često se njegovo ime spominje kao ime svjedoka u vladarskim ispravama, uz to je išao na vojne pohode sa kraljevima Dabišom i Ostojom, dok je u doba kraljice Jelene 1397. godine bio njen savjetnik na dvoru. Zahvaljujući

ženidbi sa Resom, sestrom jednog od najmoćnijih bosanskih feudalaca Hrvoja Vukčića Hrvatinića, Batalo je bio gospodar Lašve, Sane te grada Toričana.

Batalovo evanđelje je doživjelo sudbinu mnogih bosanskih srednjevjekovnih rukopisa koji su pripadali Crkvi bosanskoj i proglašeni heretičkim te je tokom čestih inkvizicijskih pohoda oštećeno, a danas su sačuvana samo četiri lista pergamenta na kojima su odlomci iz Ivanovog evanđelja. Kodeks je započet cinober tintom a zatim nastavljen crnom tintom. Paleografski je sličan Pripkovićevom evanđelju.

Prema zapisu pisara Kromirjanina, starac Radin je odobrio ovo evanđelje, i time je to neposredan dokaz da su i pisar i Batalo bili članovi Crkve bosanske, jer starac je visoka titula unutar hijerarhije Crkve. Zahvaljujući sačuvanom kolofonu, pored podataka o godini nastanka i o pisaru, sačuvan je spisak imena 28 djedova (poglavara Crkve bosanske) u periodu od prvog djeda Jeremije koji je osnovao i vladao Crkvom bosanskom od 1010. do 1024. godine pa sve do djeda Ratka I koji je vladao od 1370. do 1393. godine. Kasnije je dodan spisak crkvenih poglavara koji su vladali od 1400. do 1465. godine, a prema njemu posljednji djed je bio Ratko II.

I ovo evanđelje spada u skupinu srednjovjekovnih rukopisa koje se nalaze van Bosne i Hercegovine. Prema nečitkom zapisu na jednom listu, vidi se da je kodeks 1703. godine bio poklonjen manastiru Skrbatino, ali je nepoznato kako je ostatak došao u privatan posjed učitelja Meledinova u selu Kuluk u Makedoniji, da bi na kraju, jedan od počasnih članova Imperatorske javne biblioteke „Saltykov-Ščedrin“, poklonio biblioteci.

Da je Batalo bio izuzetno poštovan i cijenjen tepčija i bogumil, govori i otkriće 1915. Godine njegovog mauzoleja na uzvišenju Crkvine kod Turbeta blizu Travnika. Nažalost, zbog nestručnog otkopavanja i lovaca na blago, potpuno su uništeni ostaci freski živih boja koji su se nalazili na zidovima mauzoleja, a u grobnici su nađeni samo ostaci brokatne zavjese, sve ostalo je opljačkano i uništeno.



 Facebook album – Batalovo evanđelje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415242745418796&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Batalovo evanđelje

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/MSf-mE0kXWU


Picasa album – Batalovo evanđelje

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/BatalovoEvanElje?authkey=Gv1sRgCLuPo7et94OIVg


Tragom pisane baštine BiH
<< 01/2015 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

BROJAČ POSJETA
9267

Powered by Blogger.ba