Tragom pisane baštine BiH

„Tragom pisane baštine Bosne i Hercegovine“ je praktični dio mog magistarskog rada iz bibliotekarstva pod nazivom „Primjena novih tehnologija u rekonstrukciji kulturne baštine i identiteta Bosne i Hercegovine.“ (Filozofski fakultet u Sarajevu).


23.01.2015.

Dobri krstjani, historijsko-literarni kolaž

Otvorite stranice historije, žute hartije, povelje i pečate „pečatom zlatnim pečaćene“, i oslušnite glasove davnine, riječi starine, duh i dah postojbine. Čučete riječi o dobru i dobroti, o čovjeku i čovječnosti. Bujne i brujne riječi ljubavi za sve ljepote ovog svijeta: za sva sunca i sve zvijezde uklesane u vječnost stećka.

Tokom te Bosne tekli su životi naših predaka.na toj tekovini dostojnoj su boravili i baštinili. U svoju zemlju zagledani kao u sunce. Sijali su od te zagledanosti, zemlji okrenuti i posvećeni. S tom zemljom srođeni i srasli. A sa istoka i sa zapada su letjela koplja prema njima, prolijetale strijele, i nad Bosnom se nadnosile grabežljive ruke zapadnog i istočnog carstva: od pape Pija II, pa Pija III, pape i Rima, do Vizantije, od krstaških ratova do osvajačkih juriša istoka:

Bogumili nisu slijedili učenje ni katoličke ni pravoslavne crkve, pa su to crkvene vlasti smatrali herezom, tj. krivom vjerom. Zbog toga je Bosna bila na meti evropske inkvizicije i križara, koji nisu birali sredstva da je iskorijene zajedno s njenim sljedbenicima. U stručnoj literaturi njeni vjernici se nazivaju raznim imenima, najčešće patarenima, manihejcima, katarima, kudugurima ili bogumilima. Oni su, međutim, sami sebe jednostavno nazivali „dobrim krstjanima“, a svoju vjeru „vjera bosanska“, „naša vjera“ ili „naš zakon“. Koji put su upotrebljavali i naziv „Crkva bosanska“. (Prof. dr. Enver Imamović: „Dobri Bogumili“).


Milošević, Velimir. Zemlja dobrih Bošnjana. Sarajevo : Šahinpašić, 2000. Str. 17

 


Slide prezentacija Tragom pisane baštine BiH –
Hronologija srednjevjekovnih bosanskih rukopisa

http://www.slideshare.net/vaskasotirovdjukic/tragom-pisane-batine-bih-hronologija-bosanskih-rukopisa-1215-vijeka


Mjesta gdje se sada nalaze bosanski rukopisi

http://www.slideshare.net/vaskasotirovdjukic/tragom-pisane-batine-bih-mjesta-gdje-se-sada-nalaze-bosanski-rukopisi


Rukopisi Crkve bosanske

http://www.slideshare.net/vaskasotiro

 




23.01.2015.

Dvadeset glosa bosanskog Vrutočkog evanđelja

Kada je u izdanju Međunarodnog foruma Bosna, 2008. godine, objavljena Srednjovjekovna bosanska književnost Herte Kune, uočila sam na 194. stranici knjige dva dotad nepoznata snimka stranica Vrutočkog evanđelja na kojima su četiri glose uokvirene valovitim linijama. Uz pomoć lupe pročitala sam njihov tekst i otkrila da su dvije glose tekstualno sasvim podudarne s dvjema glosama Srećkovićevog evanđelja. Budući da je Forum digitalne snimke Vrutočkog evanđelja dobio od Univerzitetske biblioteke “Kliment Ohridski” iz Skoplja, omogućen mi je uvid u njegove stranice. Na marginama sam našla dvadeset glosa koje pripadaju istom razdoblju kao glavni evanđeoski tekst, ako ne i ruci istog pisara. Utvrdila sam također da se devet glosa iz Srećkovićevog evanđelja, koje je 1902. predstavio Speranski, tekstualno podudara s glosama Vrutočkog evanđelja.

http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=9d12d301-c3d6-4d8c-9dfe-f12c7d0bc521&articleId=41328315-7ffc-4f08-9fa7-00527cd430d2



Vidi: Vrutočko evanđelje

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/VrutockoEvanElje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1423358181273919&type=1

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/49-sJ-QIhNs

 


23.01.2015.

Dotrajavanje bosančice od pada Bosne i Hercegovine pod Tursku vlast

Ćirilicom (brzopisnom) se služe ne samo privrednici nego i islamizirani bosanski feudalci, služe se i pravoslavna crkva u svom poslovnom opštinskom životu, pa čak i muslimansko stanovništvo u vjerske svrhe. Brzopisnom ćirilicom se služe i bosanski Hrvati katolici, a ona će postati i pismo njihove vjersko-popularne književnosti. Ćirilica se nalazi i na nadgrobnim spomenicima islamiziranih hrišćana i sl.

Ljudevit Basano, koga smo naprijed pomenuli, putujući 1550. Godine po Turskom carstvu, pa i po Bosni, navodi kako se „turski sveštenici služe pismom slovinskim, onim što Slovini zovu BUKVICA (Buchwiza) i ĆIRILICA (chiurilica, chililiza).“

Bogićević, Vojislav. Pismenost u Bosni i Hercegovini : od pojave slovenske pismenosti u IX v. do kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini 1918. godine. Sarajevo : Veselin Masleša, 1975. Str. 102-103



Slide prezentacija Tragom pisane baštine BiH: Glagoljica i bosančica

http://www.slideshare.net/vaskasotirovdjukic/tragom-pisane-batine-glagoljica-i-bosanica

 


Tragom pisane baštine BiH
<< 01/2015 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

BROJAČ POSJETA
9268

Powered by Blogger.ba