Tragom pisane baštine BiH

„Tragom pisane baštine Bosne i Hercegovine“ je praktični dio mog magistarskog rada iz bibliotekarstva pod nazivom „Primjena novih tehnologija u rekonstrukciji kulturne baštine i identiteta Bosne i Hercegovine.“ (Filozofski fakultet u Sarajevu).


16.01.2015.

POČETIJE SVIJETA

Postoji jako malo podataka o odlomcima koji su pronađeni u Plovdovskoj biblioteci u Bugarskoj. Sačuvani su samo fragmneti koji se nalaze u rukopisnom zborniku apokrifnih članaka i molitava iz 17. vijeka, listovi od 90 do 97. Pisan je ćirilicom i smatra se da potiče na prijelazu 15. i 16. vijeka.

Prvi ga je objavio i prokomentarisao J. Ivanov u djelu „Bogumilski knjigi i legendi“, još 1925. godine.

Ako ovaj apokrif o stvaranju svijeta i nije možda heretički, veoma je zanimljiv i spada među najljepše južnoslavenske srednjovjekovne tekstove. Očito da je postojao razlog zašto su listovi sakriveni unutar drugog zbornika vjerskih tekstova priznate pravoslavne službe. Neki stavovi iz ove bosanske legende asociraju na stavove bečke Tajne knjige, za koju se vjeruje da je prepisana iz jednog starog bosanskog rukopisa.


Picasa Album: Tragom pisane baštine BiH


Glagoljica i Bosančica

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/TragomPisaneBastineBiHGlagoljicaIBosancica



Mjesta gdje se sada nalaze bosanski rukopisi

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/MjestaGdjeSeSadaNalazeBosanskiRukopisi


Ukrasi bosanskih rukopisa

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/UkrasiBosanskihRukopisa?authuser=0&feat=directlink

 


16.01.2015.

NIKOLJSKO EVANĐELJE

Rukopis je pisao nepoznati pisar, prema vrlo arhaičnom glagoljskom predlošku, najvjerovatnije oko 1400. godine, a prvi put ga pominje Vuk Stefanović Karadžić, koji je kodeks pronašao u manastiru Nikolje u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, a svoj nalaz prvi put objavio u časopisu „Danici“. Pisan je bosančicom, uskim poluustavom, jednostupačno, na pergamentu sa lijepim iluminacijama, koje su slične s Mletačkim zbornikom i Hrvojevim misalom – dijelom nastavak istočne tradicije a dijelom gotika. Sadrži nepotpuno četveroevanđelje i prilično je oštećen, sačuvano je 147 listova, a naknadno je dodat novi povez.

Rukopis je bio pohranjen u beogradskoj Narodnoj biblioteci pod sign. rs. br.55 (112), ali u toku I svjetskog rata je izgubljeno. „Nađen“ je ponovo u Dablinu u biblioteci Sir Chester Beatty, gdje se i danas nalazi pod signaturom W 147, uz oznaku »bosanski rukopis«. Sir Chester Beatty je bio poznati veliki kolekcionar i bibliofil, a svoju kolekciju je najviše kupovao u Rusiji, u doba Staljina, gdje je postojalo jako crno tržište starih i rijetkih rukopisa i knjiga.


Facebook album - Nikoljsko evanđelje
https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415233252086412&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Nikoljsko evanđelje

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/urFhe1XyE7s


Picasa album – Nikoljsko evanđelje
https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/NikoljskoEvanElje


16.01.2015.

MLETAČKI ZBORNIK

Mletački ili Venecijanski zbornik nastao je na prijelazu između 14. i 15. vijeka, a po karakteru i sastavu te inicijalima najsličniji je Hvalovom zborniku, koji je nastao 1404. godine. I on je pisan za feudalca Hrvoja Vukčića Hrvatinića, pisan je poluustavnom bosančicom, a ima i manji broj papirnih listova. Spada u one rijetke bosanske kodekse koji su sačuvani gotovo kompletni, ima 300 listova na pergamentu koji su bogato iluminirani, ali su nedostaje kolofon, dok na listu 289 suvisli tekst se prekida.

Prvo spominjanje rukopisa potiče iz 1719. godine, dok ga 1794. godine J. Dobrovski opisuje po prvi put. Da li je i ovaj rukopis dospio zahvaljujući nekom od inkvizitora u Italiju, nema traga. Zna se samo da se danas čuva u Biblioteci Sv. Marka u Veneciji, u zbirci MSS Orientali, pod signaturom Orient 227, Collocazine 168. Postoji pisani trag da je kodeks postao dijelom Biblioteke posredstvom kolekcionara i bibliofila Gianbattiste Recanatija (Venezia 1687-1734.) koji ga je oporučno ostavio zajedno sa 215 drugih rukopisa Biblioteci 1734. godine. Na osnovu bilješke na margini lista 257r utvrđeno je kako je prije G. Recanatija kodeks bio u biblioteci samostana Sant' Antonio di Castello u Veneciji sve do izbijanja požara 1687. g.


Facebook album - Mletački zbornik

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415233642086373&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Mletački zbornik

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/H_EQThzosy8


Picasa album – Mletački zbornik

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/MletackiZbornik


16.01.2015.

MIROSLAVLJEVO EVANĐELJE

Jedan od najpoznatijih srednjevjekovnih rukopisa iz 12 vijeka, Miroslavljevo evanđelje, napisan je u Humu, za Miroslava sina Zavidina, brata Stevana Nemanje, koji je tada vladao Humom, a pisao ga je pisar koji je na kraju rukopisa, list 358 ispisao : “Končah s božijeju pomoštiju, amin” te na str. 360 dodao riječ “varsameleon”, tako da je ostao anoniman. Drugi pisar Grigorije je iluminirao rukopis, te napisao kolofon gdje se potpisao kao i na margini na listu 355: “G(ospod)i b(ož)e moj štedrь i mnogom(ilo)stivь pomiluj me svojeju m(i)lostiju Grigorija grešnago nekli byhь u gospodina u milosti bylь na te upvaju”.

Pisan je na pergamentu, bosančicom i to ustavom ali na crkvenoslavenskom jeziku a sadrži aprakosno evanđelje organizirano prema liturgijskim čitanjima po pravoslavnom istočnom obredu. Za razliku od uobičajenih bosanskih jednostupčanih kodeksa, on je ispisan dvostupačno, a najpoznatiji je po svojim bogatim iluminiranim i pozlaćenim minijaturama i ukrasnim inicijalima. Sačuvano je ukupno 362 listova sa 296 iluminacija, ali bez obzira što nije proglašen heretičkim tekstom, jedan list je otkinut zbog lika nage žene.

Miroslavljevo evanđelje se čuvalo u manastiru Hilandaru do 1896. godine, kada ga je kralj Aleksandar Obrenović dobio na poklon od bratstva i doneo u Srbiju. U majskom prevratu 1903. godine su Apis i njegovi zaverenici izvadili "Miroslavljevo evanđelje" i stavili u sanduk sa drugim aktima. Sanduk je kasnije predat kralju Petru Karađorđeviću, koji je naredio da se prenese u Topolu. Od tada se, međutim, "Miroslavljevom jevanđelju" gubi svaki trag, a u javnosti tadašnje Srbije širile su se razne priče i intrige o nestanku bisera srpske kulture. Uoči početka Prvog svetskog rata, 1915. godine,sanduci su ponovo vraćeni kralju. Život Evanđelja u muzeju započinje 1935. godine, njegovom predajom Muzeju kneza Pavla.

Godine 2005. Miroslavljevo evanđelje je upisano na listu UNESCO-a Pamćenje svijeta. Postalo je deo prepoznatljivog identiteta Narodnog muzeja, posebno zbog upotrebe minijature sa dve sučeljene ptice za logo Muzeja.


Facebook album - Miroslavljevo evanđelje
https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415244895418581&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Miroslavljevo evanđelje
https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/4_ZdrB9pycA


Picasa album – Miroslavljevo evanđelje
https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/MiroslavljevoEvanElje

 


16.01.2015.

MIHANOVIĆEV ODLOMAK APOSTOLA

Mihanovićev odlomak potiče iz 12 vijeka i predstavlja ostatak kratkog apostolara. Sadrži lekcije iz apostolskih Poslanica u kojima je označeno vrijeme čitanja i biblijski tekst: f.1: “pisano po redu, v subotu mesopustnuju. Nedele 16 apostol k Korenteom, bratije pospešstvujušte...”

Sačuvana su dva lista pergamenta ispisana poluoblom glagoljicom na staroslavenskom jeziku.

Dvolist je bio zalijepljen u koricama „Ilovičke krčmije“ (iz 1262. god.), pisane u Ilovici za manastir sv. Arhanđela na Privlači (Boka Kotorska). „Ilovička krmčija“ je u 14. vijeku dospjela na Vranjinu na Skadarskom jezeru, zatim na Obod i Cetinje, a onda u Skoplje, gdje je 1729. godine na nju se potpisao, latinicom, patrijarh Arsenije.

1853. godine listovi su bili još zalijepljeni za korice, tek ih je 1868. godine odlijepio Miklošič. „Ilovičku krmčiju“ u Zagreb je donio, sa svojom kolekcijom ćirilskih rukopisa, Antun Mihanović. Nakon njegove smrti, Štrosmajer je otkupio čitavu Mihanovićevu zbirku od njegova nasljednika i poklonio je Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu, gdje se i danas nalazi.

Facebook album - Mihanovićev odlomak Apostola

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1412929975650073&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Mihanovićev odlomak Apostola

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/rQaNRexWD6w


Picasa album – Mihanovićev odlomak Apostola

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/MihanovicevOdlomakApostola




16.01.2015.

MANOJLOVO EVANĐELJE

Kodeks potiče sa početka 14 vijeka, ali je oštećen vatrom tako da su neki od 32 sačuvanih listova nagorjeli. Po marginalnim glosama se vidi da ga je pisao Manojlo Grk: na f. 32 r: Manoilo Grьkь piša sije knige; na f. 32: hlapě seděše pri mne jegda pisah; te bilješka grčka s prijevodom: vь šesty že měsecь.

Sačuvano je trinaest odlomaka od četveroevanđelja dok evanđelje po Ivanu potpuno nedostaje. Paleografski je sličan Čajničkom, Nikoljskom i Daničićevom evanđelju. Rukopis je bio u Mostaru i pripadao je, izgleda, Iliji Ivaniševiću, no već 1903. nalazi se u SANU u Beogradu, gdje je i danas, pod signaturom 343.

Prokopije Čokorilo je u svom Dnevniku, čiji su odlomci objavljeni zahvaljujući dr. V. Ćoroviću u Glasniku Zemaljskog Muzeja u Sarajevu 1913. godine, ostavio podatke o posjeti Mostaru ruskog konzula Aleksandra Giljferdinga, velikog kolekcionara srednjevjekovnih rukopisa. Prema njemu, to je bilo 15. i 16. maja 1857. godine, kada je posjetio i nekoliko pravoslavnih kuća. Vjerojatno Je kodeks dobio od Ilije Ivaniševića na poklon, ili ga kupio.


Facebook album - Manojlovo evanđelje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1412882632321474&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Manojlovo evanđelje

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/l0RAeh1Hnxg


Picasa album - Manojlovo evanđelje

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/ManojlovoEvanElje


16.01.2015.

LISTIĆI IZ MONTEPRANDONA

Dva odlomka iz Monteprandona su sačuvani pukim slučajem, i to ih je, nenamjerno, sačuvao inkvizitor koji je 1432. godine djelovao u Bosni protiv bosanskih krstjana. Radi se o franjevcu Dominiku Gangali (nakon zaređenja Giacomo della Marca alias Jakov Markijski; 1391-1476), koji je heretički tekst uništio a sa dva sačuvana lista je učvrstio korice svoje rukopisne knjige “Margaritarum”. Ovo je jedini inkvizitor koji nam je ostavio svoje ime i prezime, kao i dva jako oštećena odlomka koja su pisala dva različita pisara na bosančici. Upravo zahvaljujući njemu, a protiv njegove volje, sačuvani su ostaci jedinog preživjelog molitvenika pripadnika Crkve bosanske, koji datira iz 15 vijeka.

Lajos Thallóczy je otkrio listiće na koricama u biblioteci samostana Santa Maria delle Grazie di Monteprandone, u zbirci koja je pripadala Giacomu della Marca a koju je ostavio kao svoje zavještanje. Tu se nalaze pod signaturom No 18.


Facebook album - Listići iz Monteprandona

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415243458752058&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Listići iz Monteprandona

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/lmdx9RP4ADY



Picasa album - Listići iz Monteprandona

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/ListiciIzMonteprandona


16.01.2015.

KOPITAROVO EVANĐELJE

Kopitarovo ili Ljubljansko bosansko evanđelje je sačuvano gotovo kompletno, postoji 225 listova pergamenta, bogato iluminiranih, na kojima je jednostupačno ispisana bosančica poluustav. Jezik potiče iz zapadne Bosne, na prijelazu između 14 i 15 vijeka. Prilikom kasnije upotrebe, dodano je još deset papirnih listova, dok unutar kodeksa nedostaju pojedini listovi. Sačuvan je zahvaljujući tome što je bio u srpskom manastiru i to prilagođen za liturgijsku upotrebu sa manjim intervencijama koje su napravljene na njemu, što je slučaj većine sačuvanih srednjevjekovnih kodeksa.

Rukopis je prvobitno pripadao biblioteci Jerneja Kopitara, pa je austrijska vlada otkupila cijelu zbirku poslije njegove smrti za Licejsku biblioteku u Ljubljani 1845. godine. Ne zna se kako se kodeks našao u vlasništvu Kopitara, postoji mogućnost da mu je knjigu poklonio Vuk Stefanović Karadžić, koji se bavio sakupljanjem starih rukopisa. Danas se nalazi u Univerzitetnoj biblioteci u Ljubljani, pod signaturom Cod. N° 24.


Facebook album – Kopitarovo evanđelje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1412417379034666&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Kopitarovo evanđelje

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/06LURBxh9BM


Picasa album – Kopitarovo evanđelje

https://plus.google.com/photos/115156917274675590086/albums/5989435425123668545

16.01.2015.

HVALOV ZBORNIK

Hrvojev misal i Hvalov zbornik su rađeni za bosanskog vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića, u trenutku kad je od Ladislava Napuljskog Anžuvinca dobio naslov kraljevskog namjesnika u Bosni te splitskog hercega. Dok je Hrvojev misal katolički glagoljski kodeks za javno i priznato bogosluženje od pape te je rađen kao dar od katoličkih crkvenih lica, Hvalov zbornik je Hrvoje sam naručio, pisan je domaćom bosanskom ćirilicom, vjerovatno u njegovoj rezidenciji u Omišu a pisar Hval se lično potpisuje kao „krstjanin“ u kolofonu. Time je otvoreno pokazao da je pripadnik Crkve bosanske te upisuje da je vrijeme pisanja u doba “dida Radomira”, tadašnjeg poglavara Crkve bosanske, a to je 1404. godina. Po tome se pretpostavlja da je i Hrvoje bio prikriveni „krstjanin“ Crkve bosanske.

Sačuvano je 359 listova pergamenta, koji su bogato iluminirani sa mnoštvom inicijala, minijatura i zastavica. Slova bosančice su pisana sitnim, kaligrafskim poluustavom. Da je zbornik pisao pripadnik Crkve bosanske, govore i sačuvane marginalne glose u Apokalipsi:

(uz IX, 20): “Skazanije o crkvi idolskoj koju s(ve)ty osudvše; “

te (uz XII, 12): “gore zemli i moru jere na nem6 krivvna c(esa)r6stvujet6”.

Kodeks je pripadao talijanskom lingvisti Giacomu Facciolatiju (1682-1769), koji ga je poklonio papi Benediktu XIV, a ovaj Biblioteci Univerziteta u Bolonji, gdje se i danas nalazi pod signaturom No 3575 V.



Facebook album - Hvalov zbornik

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411144012495336&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Hvalov zbornik

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/O5D60UGULaE


Picasa album - Hvalov zbornik

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/HvalovZbornik

16.01.2015.

HRVOJEV MISAL

Hrvoje Vukčić Hrvatinić, veliki vojvoda bosanski, knez Donjih kraja, bio je osumnjičen zbog bogumilstva, tako da su ovaj misal naručili, kao dar, crkveni dostojanstvenici, herceg splitski i hrvatsko-dalmatinski ban, kako bi potvrdili Hrvojevu pripadnost katoličkoj crkvi. Taj glagoljski misal napisan je između 1403. i 1404. godine, u vrijeme namjesnika Ladislava Napuljskog, od kojeg je Hrvoje i imenovan za splitskog hercega i namjesnika u Bosni i kad je bio na vrhuncu svoje moći. Na kraju misala nalazi se slika Hrvoja preko cijele stranice na bijelom pobjedničkom konju. Isto tako zauzima cijelu stranicu njegov grb s latinskim natpisom: Arma Hervoiae ducis Spalatensis.

Koliko je Misal značajan najbolje pokazuje podatak da ga je Hrvoje, tijekom viteškog turnira priređenog u Budimu 1412. u čast poljskoga kralja Vladislava II., držao otvorenim i izloženim ispred svog šatora dok su se bosanski zmajevi takmičili. Kodeks sadrži kompletni katolički glagoljski Misal, a pisao ga je pisar Butko sa pomoćnicima u žurbi, u periodu 1403-1404. godine, u hrvatskoglagoljskoj redakciji staroslavenskog jezika i o tome ostavio zapis na 139 listu pergamenta: Tu pomeni žive ke hoćь i But'ka pis'ca. Zna se da je uvez bio optočen dragim kamenjem, koje je nestalo, ali su ostalih 247 stranica sačuvane, sa preko 380 inicijala i 94 minijatura, zbog čega spada u izuzetno vrijedne spomenike kulture.

Prva vijest o kodeksu potiče od A. D. Mordtmana, 1854. god. u Philologusu. Bosanska vlada je 1889. godine povjerila jednoj mađarskoj komisiji da se detaljnije informira o kodeksu, a iste godine je kodeks došao u Jagićeve ruke. Bio je zagubljen, pa ponovo pronađen u Saraju, u Carigradu. Ovaj vrijedan spomenik kulture za vrijeme Osmanlija odnesen je kao plijen u Istanbul (Carigrad), zbog uveza optočenog dragim kamenjem. Misal se sada nalazi na reprezentativnom mjestu u Topkapi Sarayi Muzesi u Istanbulu. Rukopis je čamio u podrumima biblioteke u Istanbulu do 1927. godine, a ponovo je „otkriven“ tek 1963. godine.


Facebook album – Hrvojev misal

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411123172497420&type=1


Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Hrvojev misal

https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/fHTM5xBbSxg


Picasa album – Hrvojev misal

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/HrvojevMisal


Noviji postovi | Stariji postovi

Tragom pisane baštine BiH
<< 01/2015 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

BROJAČ POSJETA
9268

Powered by Blogger.ba