Općenito u bosanskoj srednjovjekovnoj književnosti
apostoli predstavljaju relativno rijetku pojavu u odnosu
na jevanđelja. Ukupno ih je svega šest, dva su mali
odlomci pisani glagoljicom (Grškovićev i Mihanovićev
odlomak Apostola) i ne sasvim sigurno utvrđene
provenijencije (naročito Mihanovićev odlomak Apostola),
a od preostala četiri dva su sačuvana u okviru zbornika
(Hvalov i Mletački zbornik), kao posebne knjige
registrujemo samo Giljferdingov i Pantelejmonov
apostol. Istina, u literaturi se kao bosanski spominje i
Beogradski apostol iz Arhiva SANU br. 55, no na temelju
istraživanja može se zaključiti da, najvjerovatnije, ne
spada u bosanske kodekse, kao ni odlomak Apostola
Giljferdingove zbirke br. 97 u Lenjingradu.
Giljferdingov (Lenjingradski) apostol nalazi se danas u
Rukopisnom odjelu GPB “Saltykov-Ščedrin” u Lenjingradu
u Giljferdingovoj zbirci pod brojem 14, a koliko se može
pratiti njegov historijat, u XIX vijeku bio je još u
vlasništvu bosanskog trgovca Spasoja Jovičića, koji ga je,
izgleda, poklonio Giljferdingu, jer se kodeks prvi put
spominje u “Otčetu” GPB iz 1868. godine. Po marginalnim
zapisima vjerovatno je da je ranije bio u nekom srpskom
manastiru, naime, u jednoj od zabilješki na margini je
izrazit resavski pravopis, ali nema podatka o mjestu gdje
je zabilješka napravljena.
Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost. Sarajevo : Forum Bosnae , 2008. Vol. 45/08., str. 141-142
Vidi: Giljferdingov Apostol
https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/GiljferdingovApostol
https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411115279164876&type=1
https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/LL8p3oKRkcc
