Rukopis je pisao nepoznati pisar, prema vrlo arhaičnom glagoljskom predlošku, najvjerovatnije oko 1400. godine, a prvi put ga pominje Vuk Stefanović Karadžić, koji je kodeks pronašao u manastiru Nikolje u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, a svoj nalaz prvi put objavio u časopisu „Danici“. Pisan je bosančicom, uskim poluustavom, jednostupačno, na pergamentu sa lijepim iluminacijama, koje su slične s Mletačkim zbornikom i Hrvojevim misalom – dijelom nastavak istočne tradicije a dijelom gotika. Sadrži nepotpuno četveroevanđelje i prilično je oštećen, sačuvano je 147 listova, a naknadno je dodat novi povez.
Rukopis je bio pohranjen u beogradskoj Narodnoj biblioteci pod sign. rs. br.55 (112), ali u toku I svjetskog rata je izgubljeno. „Nađen“ je ponovo u Dablinu u biblioteci Sir Chester Beatty, gdje se i danas nalazi pod signaturom W 147, uz oznaku »bosanski rukopis«. Sir Chester Beatty je bio poznati veliki kolekcionar i bibliofil, a svoju kolekciju je najviše kupovao u Rusiji, u doba Staljina, gdje je postojalo jako crno tržište starih i rijetkih rukopisa i knjiga.
Facebook album – Nikoljsko evanđelje
https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415233252086412&type=1
Google grupa Tragom pisane baštine BiH – Nikoljsko evanđelje
https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/urFhe1XyE7s
Picasa album – Nikoljsko evanđelje
https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/NikoljskoEvanElje
