Postoji jako malo podataka o odlomcima koji su pronađeni u Plovdovskoj biblioteci u Bugarskoj. Sačuvani su samo fragmneti koji se nalaze u rukopisnom zborniku apokrifnih članaka i molitava iz 17. vijeka, listovi od 90 do 97. Pisan je ćirilicom i smatra se da potiče na prijelazu 15. i 16. vijeka. Prvi ga je objavio i…
Rukopis je pisao nepoznati pisar, prema vrlo arhaičnom glagoljskom predlošku, najvjerovatnije oko 1400. godine, a prvi put ga pominje Vuk Stefanović Karadžić, koji je kodeks pronašao u manastiru Nikolje u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, a svoj nalaz prvi put objavio u časopisu „Danici“. Pisan je bosančicom, uskim poluustavom, jednostupačno, na pergamentu sa lijepim iluminacijama, koje su slične…
Mletački ili Venecijanski zbornik nastao je na prijelazu između 14. i 15. vijeka, a po karakteru i sastavu te inicijalima najsličniji je Hvalovom zborniku, koji je nastao 1404. godine. I on je pisan za feudalca Hrvoja Vukčića Hrvatinića, pisan je poluustavnom bosančicom, a ima i manji broj papirnih listova. Spada u one rijetke bosanske kodekse…
Jedan od najpoznatijih srednjevjekovnih rukopisa iz 12 vijeka, Miroslavljevo evanđelje, napisan je u Humu, za Miroslava sina Zavidina, brata Stevana Nemanje, koji je tada vladao Humom, a pisao ga je pisar koji je na kraju rukopisa, list 358 ispisao : “Končah s božijeju pomoštiju, amin” te na str. 360 dodao riječ “varsameleon”, tako da je…
Mihanovićev odlomak potiče iz 12 vijeka i predstavlja ostatak kratkog apostolara. Sadrži lekcije iz apostolskih Poslanica u kojima je označeno vrijeme čitanja i biblijski tekst: f.1: “pisano po redu, v subotu mesopustnuju. Nedele 16 apostol k Korenteom, bratije pospešstvujušte…” Sačuvana su dva lista pergamenta ispisana poluoblom glagoljicom na staroslavenskom jeziku. Dvolist je bio zalijepljen u…
Kodeks potiče sa početka 14 vijeka, ali je oštećen vatrom tako da su neki od 32 sačuvanih listova nagorjeli. Po marginalnim glosama se vidi da ga je pisao Manojlo Grk: na f. 32 r: Manoilo Grьkь piša sije knige; na f. 32: hlapě seděše pri mne jegda pisah; te bilješka grčka s prijevodom: vь šesty…
Dva odlomka iz Monteprandona su sačuvani pukim slučajem, i to ih je, nenamjerno, sačuvao inkvizitor koji je 1432. godine djelovao u Bosni protiv bosanskih krstjana. Radi se o franjevcu Dominiku Gangali (nakon zaređenja Giacomo della Marca alias Jakov Markijski; 1391-1476), koji je heretički tekst uništio a sa dva sačuvana lista je učvrstio korice svoje rukopisne…
Kopitarovo ili Ljubljansko bosansko evanđelje je sačuvano gotovo kompletno, postoji 225 listova pergamenta, bogato iluminiranih, na kojima je jednostupačno ispisana bosančica poluustav. Jezik potiče iz zapadne Bosne, na prijelazu između 14 i 15 vijeka. Prilikom kasnije upotrebe, dodano je još deset papirnih listova, dok unutar kodeksa nedostaju pojedini listovi. Sačuvan je zahvaljujući tome što je…
Hrvojev misal i Hvalov zbornik su rađeni za bosanskog vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića, u trenutku kad je od Ladislava Napuljskog Anžuvinca dobio naslov kraljevskog namjesnika u Bosni te splitskog hercega. Dok je Hrvojev misal katolički glagoljski kodeks za javno i priznato bogosluženje od pape te je rađen kao dar od katoličkih crkvenih lica, Hvalov zbornik…
Hrvoje Vukčić Hrvatinić, veliki vojvoda bosanski, knez Donjih kraja, bio je osumnjičen zbog bogumilstva, tako da su ovaj misal naručili, kao dar, crkveni dostojanstvenici, herceg splitski i hrvatsko-dalmatinski ban, kako bi potvrdili Hrvojevu pripadnost katoličkoj crkvi. Taj glagoljski misal napisan je između 1403. i 1404. godine, u vrijeme namjesnika Ladislava Napuljskog, od kojeg je Hrvoje…