Ovo evanđelje pripada bosanskim rukopisima na kraju 14 vijeka koji su pisani bosančicom. Pisar krstjanin Stanko Kromirjanin prepisao ga je 1393. godine na pergamentu za tepčiju Batala koji je bio dvorski službenik u periodu od 1392. do 1400. godine. Često se njegovo ime spominje kao ime svjedoka u vladarskim ispravama, uz to je išao na…
U ćirilskoj prepisci Dubrovačkog arhiva ima dosta primjera gdje Muslimani nazivaju ovo pismo „srpskim“. F. Efendić citira pismo Osmanage Rizvanbegovića iz Stoca, pisano Dubrovačkoj Republici 1752. Godine latinicom, a traži od Dubrovačke Republike da mu se odgovor pošalje pisan „srpskim pismom“. Solovjev pominje da je ćirilica kakva se pisala u Bosni postala zvaničnim u posljednjim…
Njegujući narodno pismo, vjerujući u patrijarhalne predaje svog praslavenskog podrijetla, živeći u družbama, za koje je kršćanska zajednica bila prije svega ekonomska podloga (sazdana na jednakost prava i dužnosti), smatrajući sva objavljenja crkvene i feudalne vlasti đavolskom pojavom, bogumili predstavljaju kod nas kontinuum onih primitivnih prasnaga koje nisu htjele da se podrede organiziranom nasilju feudalnih…
Pred opasnošću od križarskog rata, lukavi i oprezni Kulin odmah je pokazao volju da u pogledu vjere prihvati sve prihvati sve što od njega traži rimska kurija. U pismu rimskoj kuriji pravdao se da nije znao razlikovati heretike od katolika, te da je spreman primiti svaku pouku, pa u tom smislu moli papu da pošalje…
Što se tiče pisanih spomenika srednjevjekovne bosanske književnosti, za većinom treba tragati u stranim bibliotekama, istraživačkim institucijama i baštinskim ustanovama, posebno u Italiji. Za primjercima bosanskohercegovačke dokumentarne baštine trebalo bi tragati i u bibliotekama Austrije, Njemačke, Mađarske i Turske. Nedavno su se novi naslovi knjiga bosanskih autora pojavili u bogatim zbirkama islamskih rukopisa u Turskoj,…
Općenito u bosanskoj srednjovjekovnoj književnosti apostoli predstavljaju relativno rijetku pojavu u odnosu na jevanđelja. Ukupno ih je svega šest, dva su mali odlomci pisani glagoljicom (Grškovićev i Mihanovićev odlomak Apostola) i ne sasvim sigurno utvrđene provenijencije (naročito Mihanovićev odlomak Apostola), a od preostala četiri dva su sačuvana u okviru zbornika (Hvalov i Mletački zbornik), kao…
Batalovu grobnicu (mauzolej) je 1915. godine otkrio kapetan Teplý na uzvišenju Crkvine. Crkvine predstavljaju višeslojno arheološko područje koje datira u kulturno-povijesnom kontinuitetu od neolita i eneolita, pa preko ranorimske nekropole i kasnoantičkog mauzoleja do kraja 14. st. Batalova grobnica je prvobitno bila smještena u objekt (mauzolej) kvadratne osnove (dimenzija 5,80 x 5,80 m) sa trijemom…
Istoričar I. Ruvarac se, takođe, zainteresirao za zapis, pa je utvrdio da je “gospoja Resa” kći Vukca Hrvatinića, vojvode bosanskog, prema tome i sestra vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića, a identificirao je i oba njena druga brata kao istorijske ličnosti. Sana i Lašva su župe, a i grad Toričan pominje se u dokumetnima, istina, tek 1503….
Što se tiče pisanih spomenika srednjevjekovne bosanske književnosti, za većinom treba tragati u stranim bibliotekama, istraživačkim institucijama i baštinskim ustanovama, posebno u Italiji. Za primjercima bosanskohercegovačke dokumentarne baštine trebalo bi tragati i u bibliotekama Austrije, Njemačke, Mađarske i Turske. Nedavno su se novi naslovi knjiga bosanskih autora pojavili u bogatim zbirkama islamskih rukopisa u Turskoj,…
001. Anđelić, Pavao. Postojbina i rod Divoša Tihoradića. Zagreb : Slovo: časopis Staroslavenskog instituta, 1976. No. 25-26, Rujan http://hrcak.srce.hr/index.php?id_clanak_jezik=21768&show=clanak Vidi: Divoševo evanđelje https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411107832498954&type=1 https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/bw1xf6SW7l0 002. Badurina-Stipčević, Vesna. Jagićeva izdanja hrvatskih srednjevjekovnih književnih tekstova. Zagreb : Slovo, 2011. Sv. 61, br. 1–14. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=114606 (21.04.2014. PDF) Vidi: Mihanovićev odlomak Apostola https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1412929975650073&type=1 https://groups.google.com/forum/#!topic/tragom-pisane-bastine-bih/rQaNRexWD6w 003. Beserup, Ivan. Rukopisi na…